BBC: Otmica stranaca u porastu u bezakonitoj afričkoj regiji, dva Bosanca imala više sreće od drugih

Kada je Marin Petrović stigao u Bamako početkom septembra prošle godine, bio je oduševljen. Bh. državljanin godinama je podnosio zahtjeve za turističke vize za Mali, samo da bi mu zahtjevi više puta bili odbijeni iz sigurnosnih razloga. Zapadnoafrička zemlja dugo je pogođena građanskim ratom, stranim vojnim intervencijama i islamističkim pobunama.

" Sad je konačno odobrena i jedva sam čekao da krenem na ovo putovanje", napisao je u javnoj objavi na Instagramu 15. novembra 2025. godine.

Plan je bio posjetiti neke od dramatičnih znamenitosti zemlje, prije povratka kući. U Bamaku je Petrović uživao u prizorima i zvukovima pijaca, prometnih cesta, škola, pa čak i probao lokalna piva, navodi se u istoj objavi.

"Sutradan sam krenuo za Mopti, poznat po svojoj preko sto godina staroj džamiji od blata", nastavio je, misleći na Veliku džamiju u Moptiju, 15 metara visoko arhitektonsko djelo izgrađeno od cigli od blata.

Na Instagramu, Petrović sebe opisuje kao stručnjaka za "gorsko spašavanje" i "vodiča", čiji moto nije "sanjati svoj život", već "živjeti svoj san". Ali prije nego što je Petrović mogao nastaviti svoj san o istraživanju drevnih blaga Malija, njegovo putovanje je dobilo neočekivani obrat.

"Na cesti između mjesta Bla i San dešava se oružani napad", kaže on u istoj objavi na Instagramu.

"Šest motora s po dvojicom terorista s dugim bradama, naoružanih kalašnjikovima, okružuju vozilo i odvlače me u grmlje, nepostojećim putevima kroz šiblje, kroz močvare, daleko od glavne ceste… Otet sam od džihadista Al Kaide!!!", napisao je.

Petrović je tako postao najnovija žrtva zabrinjavajućeg trenda dolaska stranih putnika i radnika iz inostranstva u Sahelsku regiju zapadne Afrike, o čemu je opširno pisao BBC.

Njegova priča nije neobična. Rastuća nesigurnost i nove džihadističke taktike dovele su 2025. godine do značajnog porasta otmica stranih državljana u Sahelu.

Najnoviji podaci Acleda, nezavisnog globalnog monitora sukoba, pokazuju značajan porast otmica stranaca u Maliju i Nigeru u 2025. godini, u poređenju s prethodnim godinama.

Do kraja novembra prošle godine bilo je 30 odvojenih slučajeva otmice stranaca, a broj za cijelu godinu vjerovatno će biti i veći.

Kraljevske otkupnine

Neki slučajevi otmice privukli su značajnu pažnju međunarodnih medija. Dva državljanina Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) - od kojih se za jednog smatra da je član emiratske kraljevske porodice - oteta su u Maliju krajem septembra.

Svrha njihove posjete i tačne okolnosti njihove otmice ostaju nejasne. Neki lokalni mediji sugerišu da je barem jedan od muškaraca bio uključen u poslovni poduhvat, moguće rudarstvo zlata.

Emiraćani, međutim, nisu dugo bili zatočeni. Nešto više od mjesec dana kasnije, muškarci su pušteni u zamjenu za otkupninu od više miliona dolara, a Reuters je izvijestio da je ponuđeno 50 miliona dolara.

"Kraljevske otkupnine, glavni izvor prihoda za malijske džihadističke otmičare", glasio je jedan od naslova, vanjski.

Drugi posebno poznati slučajevi dogodili su se u Nigeru: 73-godišnja austrijska državljanka Eva Gretzmacher i američki civilni pilot Kevin Rideout. Oboje su bili uključeni u humanitarni rad i oteti su iz svojih domova.

Smatra se da je Gretzmacher prva građanka neke od zemalja EU koja je oteta od vojnog udara u Nigeru 2023. godine., naglašavajući naglo pogoršanje sigurnosne situacije u zemlji od vojnog preuzimanja vlasti.

Hiljade otetih svake godine

Većina otmica na kontinentu su afrički državljani - brojke se kreću u hiljadama svake godine, uzrokovane prisilnim nestancima i razbojništvom, kao što je slučaj u Nigeriji, gdje je prošle godine zabilježen jedan od najgorih pojedinačnih slučajeva otmice ikada zabilježen.

Ali analiza BBC-jevog monitoringa o otmicama poznatih ličnosti u Africi pokazala je da su, po brojkama, kineski radnici podnijeli najveći teret otmica iz inostranstva.

Otprilike 70% slučajeva zabilježenih širom kontinenta dogodilo se u sahelskim zemljama Maliju i Nigeru.

Od ukupno 89 otetih stranaca, 38 je imalo kineske pasoše - što je znatno više od sljedeće najčešće nacionalnosti, onih iz Indije, kojih ima 14.

Većina ovih osoba radila je u malijskim jugozapadnim regijama Kayes, Sikasso i Koulikoro, bogatim zlatom, gdje kineske kompanije proširuju svoje poslovanje dok vrtoglavo raste cijena zlata.

Glavni krivac za prošlogodišnji porast bila je podružnica Al-Kaide, Džamat Nusrat al-Islam val-Muslimin (JNIM), koja je stajala iza porasta džihadističkih napada koji su prošle godine zahvatili nekoliko zapadnoafričkih zemalja, posebno Burkinu Faso, Mali i Niger.

Prema nekim procjenama, otkupnine bi mogle predstavljati čak 40% godišnjih prihoda JNIM-a, prema podacima istraživačkog centra Institut za ekonomiju i mir (IEP).

Smatra se da su strani državljani posebno vrijedni za JNIM jer generiraju veće otkupnine od lokalnog stanovništva, a osim toga grupi daju jaču osnovu za pregovore s drugim akterima u sukobu, poput malijske vlade.

"Otkupnina je očigledan podsticaj za grupu", objasnio je Héni Nsaibia, viši analitičar Acleda za zapadnu Afriku. "Ali mislim da se to više uklapa u širi ekonomski rat i da je imalo direktne posljedice na bilateralne odnose".

Od septembra prošle godine, JNIM napada cisterne s gorivom koje plove prema glavnom gradu Malija, Bamaku, efektivno blokirajući grad uvozom esencijalnog goriva i zaustavljajući mnoge aktivnosti tamo.

Nsaibia vjeruje da je otmica još jedan način vršenja pritiska na malijsku ekonomiju, s krajnjim ciljem potkopavanja vojne vlade koja je preuzela vlast 2020. godine.

Prema Nsaibiji, kineski radnici su očigledna meta za JNIM, kako bi se režim lišio resursa, tako i da bi se potkopale njegove veze s Kinom.

"Kinezi su u velikoj mjeri uključeni u saradnju s malijskom državom. Oni upravljaju rudarskim lokacijama, industrijom, građevinarstvom", rekao je za BBC.

Krajnji cilj militanata je da ulaganje stranih kompanija u Maliju bude previše skupo i opasno.

Petrović je proveo više od mjesec dana kao JNIM-ov zatvorenik.

"Spavao sam na tvrdoj zemlji 55 noći, 55 dana prokuhavao vodu iz bare u koju stoka vrši nuždu kako bih preživio, jeo suhu rižu i ništa drugo. Budio sam se uz zvukove svih mogućih životinja, uglavnom vukova i hijena, svakodnevno ubijao škorpione oko mjesta gdje sam spavao", rekao je u objavi koja je uslijedila 16. novembra.

"Bradonje među kojima mnogi imaju srce"

U nekim trenucima, Petrović je čak uspio vidjeti ljudskost u svojim otmičarima, uprkos nelagodi i stalnom strahu od ubistva.

"Spoznao sam da, koliko god nevjerovatno zvučalo, i u Al Kaidi postoje fini ljudi, bradonje koje koliko god bile ledene izvana, nakon nekog vremena otvore svoju dušu", napisao je. "Koliko god se skrivali iza dugih brada i silnih pušaka, koliko god bili primitivni i neobrazovani, mnogi od njih imaju srce".

Srećom po Petrovića, njegovo traumatično iskustvo imalo je sretan kraj. JNIM je njega i još jednog bh. državljanina pustio na slobodu krajem oktobra, nakon 50 dana zatočeništva.

Oslobađanje se dogodilo bez plaćanja otkupnine, prema riječima Nsaibie, koji je stručnjak za otmice u regiji.

Petrović nije javno objavio detalje svog oslobađanja, ali je rekao da je uspio preživjeti zahvaljujući iskustvu u gorskom spašavanju i "‘igrajući igru’ ustrajno i uvjerljivo od početka do kraj".

Nsaibia vjeruje da je JNIM pustio Bosance bez otkupnine jer je grupa u ofanzivi šarma prema Zapadu i generalno ulaže usklađene napore da ne otme ili ubije Amerikance ili Evropljane.

Ovo predstavlja značajnu promjenu u odnosu na prethodne godine, kada su militanti povezani s Al-Kaidom ciljali mnoge zapadnjake u regiji, uključujući britanske radnike u plinskoj elektrani u Alžiru .

"Oni to izbjegavaju kako bi izgradili kredibilitet među međunarodnim akterima i za međunarodnu zajednicu", rekao je Nsaibia.

Drugi faktor bi mogao biti to što Kina malo interveniše ili vrši diplomatski pritisak u slučajevima otmice njenih državljana, prema analitičaru.

Međutim, postoje neki nedavni znakovi promjene tona kineske vlade.

Jedan prijavljeni incident od 27. novembra, u kojem je navodno oteto šest kineskih radnika, ubrzo je praćen saopštenjem kineske ambasade u Maliju u kojem se upozorava na "ilegalne" - vjerovatno misleći na zanatske - operacije rudarenja zlata u Maliju, tražeći od kineskih građana da zatvore svoje poslovanje i evakuišu osoblje.

Kineska ambasada u Maliju nije odgovorila na zahtjev BBC-a za komentar.

Druge žrtve nisu imale toliko sreće kao Petrović.

Sada 74-godišnja Austrijanka Eva Greztmacher i dalje je u zatočeništvu, više od godinu dana nakon otmice.

Njen sin Christoph Gretzmacher brine koliko dugo će njegova starija majka još moći izdržati ekstremne pustinjske uslove.

"Temperature do 50 stepeni Celzijusa predstavljaju opasnost po život čak i za ljude s dugogodišnjim iskustvom u regiji", rekao je u januaru regionalnim austrijskim novinama, kao dio medijske inicijative za podizanje svijesti o teškoj situaciji njegove majke oko godišnjice njene otmice.

Christoph je za BBC izjavio da je oprezan u pogledu davanja daljnjih intervjua dok se prašina ne slegne oko njegovog najnovijeg medijskog nastojanja da osigura da "slučaj ne izblijedi iz javnosti".

"Trenutno moram pričekati i vidjeti kako će se taj pritisak pretvoriti u konkretne poteze, a istovremeno prikupljati nove informacije iz regije i promatrati kako se različiti ključni igrači prepozicioniraju", objasnio je.

"U konačnici, ovo se tiče jednog ljudskog života i odgovornosti koja dolazi s njim. Ostajem posvećen tome da učinim sve što mogu - pažljivo, odgovorno i u koordinaciji sa svima koji su uključeni - kako bih pomogao da se moja majka sigurno vrati kući".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad